Pesto od bosiljka (Pesto Genovese)

Pesto

Kad sam prvi put pravila pesto od bosiljka, a bilo je to pre mnogo godina, desilo se da sam ga iz sebe izbacila pravo u klozetsku šolju. Naravno da je za sve bio kriv glupi recept, tražio je toliko belog luka da od njega nisam mogla da dišem, mada ga veoma volim. Mrzim knjige sa lošim i neproverenim receptima, ukradu ti vreme, novac, i onda si tako nesrećan zbog kuhinjskog debakla. Posle mi je dugo, dugo trebalo da se upustim u pravljenje pesta. Eto kakve sve posledice mogu da izazovu loši recepti.

Pesto

Kasnije sam ukapirala da se pesto može praviti i od rukole, čak i od peršuna, a umesto skupih pinjola mogu da se stave orasi, bademi, pikani, semenke od suncokreta ili bundeve. Takođe, umesto parmezana može da se koristi pekorino. Dakle, sa pestom možete da budete veoma kreativni, ali morate da zapamtite da namernice koje koristite moraju da budu veoma kvalitetne i sveže.

Zašto uopšte da pravite pesto? Pošto napravite pesto, nekih par puta, ubrzo ćete shvatiti da je to jedna sjajna namirnica sa kojom možete da napravite ručak očas posla, zdrav je i pored paste možete da ga kombinujete sa  raznim stvarima, recimo krompirom, da ga dodajete čorbama, pa i mesu.

Ove godine bosiljak dominira mojom bašticom. Tako je mirisan i bujan, puna sam ideja šta da pravim sa njim… jedna sangrija sa belim vinom i bosiljkom uskoro će se pojaviti na ovom blogu, kao i priča o ovom začinskom bilju (evo je). Imam i jedan ljubičast, ali tek jednu saksiju, što nije dovoljno da se napravi ljubičasti pesto, a stvarno bi bio cool.


Sastojci za količinu koja je dovoljna za dva ručka četvoročlane porodice:

100g svežeg bosiljka

80g parmezana (Parmiđano Riđano je najbolji izbor), sveže izrendanog

50g pečenih pinjola

2 mala čena belog luka, sitno iseckana

1/2 kašičice soli

1/4 kašičice sveže samlevenog bibera

1 kašika limunovog soka (originalno u pesto ne ide limunovo sok, ali ja ga volim, i mislim da pravi razliku, pored činjenica da ja trpam limunov sok u sve što je zeleno)

2/3 šolje ekstra devičanskog maslinovog ulja

Priprema:

Operite bosiljak, a zatim ga spinerom iliti sušilicom, ili papirnatim ubrusom osušite… voda nije dobrodošla u pestu.

Ispecite pinjole na tiganju ili u rerni. Izrendajte sir. Iseckajte sitno beli luk. Limunov sok i maslinovo ulje pomešajte.

U multipraktiku stavite bosiljak, belik luk, pinjole, sir, so i biber. Napravite par obrtaja multipranktikom, a onda kroz njegov gornji, uski deo, postepeno dodavajte maslinovo ulje i limunov sok. Ja ne volim da pesto bude previše gladak pa ga stoga kratko miksujem. Probajte pesto i dodajte još začina ukoliko mislite da je to neophodno.

Zapamtite, ovo isto možete da radite i na tradicionalan način, ukoliko nemate multipraktik, koristeći avan. Meni je to puno posla, ali ako imate viška vremena, što da ne.

Čuvajte pesto u staklenoj teglici u frižideru, oko nedelju dana.


 

 

Continue Reading

Vlašac, začinska travka sa kojom je sve lepše i ukusnije

Vlašac začinska biljka

Ovog leta vlašac je moj apsolutni favorit među začinskim biljem, a sad ću vam reći i zašto. Ja veoma volim mladi luk i svugde ga stavljam, pa ipak vlašac, koji dosta podseća na njega ali ima delikatniju aromu, pre će završiti u mom tanjiru nego prvopomenuti. Dakle ima ukus luka ali aroma nije tako intezivna, za mene idealno.

Pored toga izuzetno je dekorativan, bilo da ga seckate na male komadiće ili koristite cela perca, uvek oživi jelo, nije dosadan kao peršun… jeste, dosadan je.

Ja sam ga do skoro zvala čajvs (chives) jer nisam nikad videla ni čula o ovoj biljci dok sam živela u Srbiji – ako ga nije bilo na Kaleniću onda ga nigde nije bilo, takvo je bilo moje razmišljanje. Međutim, videla sam na domaćim kulinarskim blogovima da se vlašac ušunjao u kuhinje naših domaćica, što me veoma raduje. Generalno volim našu kuhinju, ali moram da priznam da mi se ne dopada što se tako malo koriste začini i začinsko bilje, uglavnom u tragovima, čak i kada su samonikle biljke. Ipak, vidim da se stvari menjaju na bolje.

Prošle godine sam ga prvi put posadila, i semenu je baš dugo trebalo da nikne. Nešto je bio sav nikakav, i to isključivo što sam ga gusto posejala. U rano proleće sam malo razredila lukovice na kojima su tek počela da se pojavljuju zelena perca i ove godine srećom sjajno napreduje.

Kad koristite vlašac iz bašte najbolje da perca isečete makazama, ona će ponovo da brzo izrastu, a ako čupate rukama često možete da mu iščupte koren. Biljka je veoma zahvalna za uzgoj. Ima dekorativne ružičaste cvetove koji takođe mogu da se koriste u ishrani. Zbog svoje arome tera štetočine od sebe i okolnih biljaka. Ovde ga često uzgajaju kao cveće.

Jako je popularan u francuskoj kuhinji, ali i u dalekoistočnoj. Moja komšinica, poreklom sa Tajvana, obožava ovaj začin i stalno mi daje ideje uz šta da ga koristim.

Da ne zaboravim, postoje dve vrste vlašca, onaj koji miriše na crni i onaj koji se oseća na beliki luk. Ovaj poslednji nisam koristila.

Ovo je delikatna travka i zbog toga je stavljajte uvek na kraju pripreme jela. U suprotnom izgubiće aromu i dobiće neku jadnu boju.

 

 

Glavni recept uskoro sledi, ali pre toga evo ideja gde da koristite ovu ovu sjajnu biljku:

– kad pravite salate sa paradajzom i krastavcem, ili sa zelenom salatom, umesto običnog luka dodajte iseckani vlašac.
– sos od kiselog mleka sa svežom mirođijom i vlašcem (odnos 1:1) i malo origana je moja omiljena letnja hrana.
– cela perca vlašca možete da dodate supi prilikom služenja (vidi sliku).
– ova biljka je idealna za dekoraciju kanapea i za recimo punjena jaja; evo kako je Maja sa Cooks and Bakes koristila vlašac za dekoraciju, to mi je ostalo u sećanju kao veoma lep detalj.
– napravite kajganu sa vlašcem i videćete kako je super ukusna.
– pomešajte puter i vlašac, ili ga dodajte u krem sir.
– ma pospite ga svuda uvek će da da jelu specijalan šmek.

Preliv od vlašca

Ovaj recept sam našla u nekom časopisu i vrlo je jednostavan a dobar. Možete koristiti ovaj preliv za salate, ali i za recimo pečenu ribu ili kuvani krompir. Moja drugarica se proletos porodila i onda kad sam išla kod nje da vidim bebu ja sam joj napravila paket u koji sam stavila moju zelenu salatu iz bašte, mladi luk, i ovaj preliv u nekoj teglici koju sam malo dekorisala. Verovatno joj je bilo malo neobično da vidi taj poklon ali je posle bila oduševljena salatom koju je napravila od tih sastojaka.


Sastojci:

1/2 čena belog luka, veoma sitno iseckanog
Krupna so
2 kašičice limunovog soka
2 kašike maslinovog ulja, ekstra devičanskog
1-2 kašike iseckanog svežeg vlašca
Sveže samleven biber

Priprema:

Ima jedna tehnika kad seckate beli luk zajedno sa krupnom solju, tako se dobije nešto kao pasta. Probajte i vi to da uradite, ili seckajte luk posebno. U manjoj teglici pomešajte belik luk, so, limunov sok, maslinovo ulje, iseckan vlašac i biber. Najbolje je da poklopite teglicu i onda da energično mućkate. Preliv odmah koristite.


Popovers od grijer sira i vlašca

Popovers ili možda po naški nabujke, mada ta reč više ogovara za suflee, sam relativno skoro upoznala. I dalje moj omiljeni recept je Popovers sa oraščićem i biberom, ali ovaj nije loš, samo što bih ja ovde napravila par izmena. Originalan recept vidite ovde.  Kad sam ih probala odmah su me podsetili na gibanicu, tu su dosta slični sastojci, zato su mi se valjda svideli.

Popovers možete da pravite u obličnom plehu za mafine, ili u onim specijalno pravljenim za ovu vrstu peciva. Na slici možete da vidite kako on izgleda.


Sastojci:

700ml mleka
390g brašna (ja bih stavila manje brašna sledeći put, možda 310g)
1 i 1/2 kašičica soli
6 jaja
1 i 1/4 šolje narendanog grijer sira (Gruyere), kvalitetan švajcarski sir
3-4 kašike naseckanog svežeg vlašca (originalno su date samo 2 kašike, ali zašto da se štedi na vlašcu)
30g putera, otopljenog

Priprema:

Zagrejte rernu na 205C (400F).

Podgrejte mleko ali da ne bude previše vruće.

U jednoj posudi prosejte brašno i dodajte mu soli.

U drugoj posudi umutite jaja, a zatim dodajte mleko, sve vreme mešajući, zatim brašno postepeno, i na kraju umešajte izrendan sir i vlašac. Ostavite malo sira kojim će te posuti vrh popoversa.

Otopite puter u mikrotalasnoj i kuhinjskom četkom pređite preko pleha za mafine ili popoverse.

Sipajte smesu u pleh tako da dosegnu 3/4 svakog udubljenja i na kraju pospite sirom. Pecite popoverse 20 minuta, zatim smanjite temperature rerne na 150C (300F) i pecite još 10 minuta.

Fora je da tokom pečenja ne otvarate rernu! Inače popoversi se neće nadići.

Kad su gotovi brzo ih izvadite iz pleha i služite tople.


O ostalom začinskom bilju pročitajte ovde.

 

Continue Reading

Sve o rukoli, plus recepti za čorbu i pesto od rukole

 

Rukola, sveprisutna biljka na food blogovima, polako postaje passé, ali se i dalje dobro drži, ako ništa ono zbog svoje dekorativnosti… par listića ovde, par listića tamo, i eto lepog garnirunga za fotografisanje.  Pored priče o rukoli, kakva je to biljka i kako se uzgaja, daću vam par recepata, jedan je za čorbu od rukole, a drugi za pesto od rukole. Takođe, priložiću par ideja za salate i druga jela od ove biljke.

Prvi put sam probala rukolu sa file minjonom i balzamikom u jednom beogradskom restoranu pre dosta godina i bila je to ljubav na prvi pogled. I dalje mi je ta kombinacija jedna od omiljenih. Posle sam je uglavnom koristila u raznim salatama, evo par – Zapečene kruške sa buđavim sirom i rukolom, Salata sa rukolom i kruškama.  E onda sam počela da je sadim u bašti što je podrazumevalo ozbiljniju kulinarsku upotrebu, i tako smo došli do mojoj porodici omiljenje Paste sa rukolom, limunom i Rikota sirom. I onda sam napravila pesto od rukole jer je bašta proizvodila više od naših kapaciteta, a to je idealan način da se sačuva. Moram da priznam da mi je to jedna od najkorisnijih namernica u frižideru a videćete i zašto. Već sam ranije pisala o rukoli, ali na mom blogu na engleskom Dolce Fooda. Takođe, ako želite više da saznate o drugim vrstama začinskog bilja idite na moj članak Začinsko bilje za početnike.

Rukola je izuzetno jednostavna biljka za uzgajanje, čak ne morate ni da je sadite jer se sama oplođuje, ili kako se to već kaže. Zbog aromatičnog ukusa ni štetočine neće na nju. Najbolje uspeva u rano proleće i u jesen, dakle kad temperature nisu visoke. Najukusniji su rani listovi, što je list stariji to  je ljući. Kad biljka počne da cveta vise nije za upotrebu. Mada su i cvetovi jestivi, a i dobri su za dekoraciju. Na slici čorbe od rukole možete da vidite kako izgledaju. Beli cvetovi su od obične rukole, a žuti su od divlje, koja je inače sitnija. To su dve vrste koje se najčešće uzgajaju. Negde sam čitala da se i njeno seme koristi u ishrani, umesto bibera. Inače, poreklom je iz Azije (postoji i turska rukola) i južne Evrope. Bila je popularna sve do XVIII veka a onda je bukvalno nestala. Posle dva veka dolazi do njenog preporoda, postaje jedna od najpopularnijih biljki širom sveta.

Obična rukola

 

 

Divlja rukola

Čorba od rukole

Jela sa rukolom


Sastojci:

4 kašike putera
200g rukole
150g mladog luka, iseckanog
1 litar supe od povrća
1 jaje
2 kašike kisele pavlake
1 kašika gustina
So i biber

 

Priprema:

Iseckani luk propržite na puteru, a zatim mu dodajte rukolu. Dinstajte sve par minuta a zatim dodajte supu, so i biber. Kad supa provri smanjite temperaturu i kuvajte još 30 minuta. Umutite jaje, kiselu pavlaku i gustin i na kraju to sipajte u čorbu. Štapnim mikserom izblendajte sadržaj čorbe. Služite je uz prepečen hleb i dodajte joj kisele pavlake po želji.


Pesto od rukole

pesto

 

Kao što sam već naglasila izuzetno korisna namernica, mi je rado koristimo za razna jela. Osim od bosiljka pesto možete da pravite od raznog zeleniša. Meni je ostalo puno rukole, a već je bila pri kraju, pa sam je utrošila za to. Takođe, umesto pinjola možete da koristite orahe, pikane (kao što sam ja radila poslednji put), a skoro sam našla recept za pesto od peršuna u koji idu čak semenke od suncokreta. Dakle, mogućnosti su ogromne. Ono zašto je pesto super je što možete napraviti zdravo i ukusno jelo očas posla, pomešajte pesto sa pastom, ili ispečenim mladim krompirim, a možete da ga dodati i u sendvič. Čak možete da napravite i odlično pecivo kao ono na slici dole, ili Majmunski hleb sa pestom od rukole i suvim mesom.


Sastojci za dve manje teglice pesta:

5-6 šolja rukole (nabijene)
2 kašike iseckanog bosiljka
2 čena iseckanog belog luka
3/4 šolje narendanog Parmezan sira
1/2 šolje maslinovog ulja (ekstra devičansko)
1 kašičica soli
1 kašika limunovog soka
1 šaka oraha ili pikana ili suncokretovih semeniki

 

Priprema:

U multipraktiku izblendajte rukolu, bosiljak, beli luk, orahe, Parmezan sir i so. Od gore sipajte maslinovo ulje dok se formira pasta. To sve traje oko pola minuta. Na kraju dodajte limunov sok. Sipajte pesto u teglice i čuvajte u frižideru nekih desetak dana.

Evo šta sve možete da uradite sa pestom:

 


 

Pecivo sa pestom od rukole, recept pogledajte ovde.

 

 

Mladi krompirići sa pestom

 

 

Salata sa cveklom i rukolom
Salata sa crvenom i žutom cveklom i rukolom, recept pogledajte ovde.

 

Pasta sa pestom od rukole

 

Par ideja za salatu:

Salata sa rukolom, kruškama, orasima i kozijim sirom

 

 

Salata sa rukolom i pečenom cveklom

 

 

Continue Reading

O ruzmarinu & Mafini sa Pekorino sirom, maslinama i ruzmarinom

Slani mafini

Uopšte nije teško pogoditi da su ovi  slani mafini jedno malo savršenstvo, kako drugačiji da budu kad su pravljeni sa maslinama, Pekorino sirom, ruzmarinom i orasima. Recept sledi uskoro posle priče o ruzmarinu.

O ruzmarinu

Iako dosta često koristim ruzmarin u kuvanju meni je i dalje prva asocijacija na njega svadbarska dekoracija – okačene grančice na reveru sa pridodatim satenskim cvetovima. Ranije sigurno nisam imala neko posebno mišljenje o tome, ali sada meni ta dekoracija izgleda tako slatko i romantično. Moram odmah da kažem da nemam nikakvo iskustvo kićenja, i da pozitivne asocijacije ne dolaze zbog novca zarađenog na tim događajima.

Sigurno da ruzmarin nosi neku simboliku u sebi pa ga zato koriste na venčanjima, a moguće da je razlog krajnje prozaičan… u jesen, kada se svadbe često prave, verovatno je jedna od retkih biljaka koja je još uvek sa zelenim lišćem.

Rack of Lamb, čuveno francusko jelo od jagnjetine

Ruzmarin u kuvanju ume da bude veoma dominantan, zato morate da vodite računa sa čim ga uparujete i gde ga stavljate, i naravno, koliko. Odlično se slaže sa jagnjetinom, ribom, svinjskim mesom, krompirom, belim lukom, paradajzom, tikvama, pasuljem, plavim patlidžanom, pomorandžom, maslinama i maslinovim uljem.

Od njega se pravi i provansalski začin (Herbes du Provence) u koji još idu timijan, lovorov list i marjoram.

Pored lišća koriste se i grančice, najbolje kao drvenca za ražnjiće, pa i cvetovi. Lako se nalazi i sušeni ruzmarin, ali njega je dobro uvek pre upotrebe istucati u avanu.

Ruzmarin se koristi u spravljanju marinada za meso, neizostavan je sastojak u fokačiji, idealan je u hlebu sa maslinama, krekerima daju naročit šmek, čorba Pasta e Fagioli se ne može da zamisliti bez njega, i šta drugo staviti na povrće prženo na maslinovom ulju nego ovo začinsko bilje.

Veoma je lak za uzgajanje. Čak uspeva da prezimi napolju. Ova žbunasta biljka vrlo je dekorativna u vrtovima.

Ovde možete naći i o drugom začinskom bilju.

Recept za odlične mafine koji sledi je moja ulaznica za food igricu Ajme, koliko nas je. Ovog meseca tema je bila ruzmarin, a domaćica je bila Milkica.

Mafini sa Pekorino sirom, maslinama i ruzmarinom


Sastojci za 12 mafina:

280g brašna
2 kašičice praška za pecivo
1/2 kašičice soli (biće dovoljno slani od sira i maslina)
1/4 kašičica sveže samlevenog crnog bibera
2 jajeta
1 i 1/4 šolje jogurta
230ml ulja
60g narendanog Pekorino sira (ili Parmezana kao alternativa)
70g iseckanih crnih maslina
60g grubo iseckanih oraha
1 kašičica svežeg ruzmarina, sitno iseckanog

Priprema:

Zagrejte rernu na 190C (375F). Pripremite pleh za mafine.

U jednom sudu izmešajte prosejano brašno, so, biber, ruzmarin i prašak za pecivo. U drugom sudu umutite jaja, dodajte im jogurt, sir i ulje. Smesu sa jajima dodajte brašnu. Promešajte sve varjačom, u par poteza i na kraju umešajte masline i orahe.

Sipajte smesu u papirnate kapice za mafine i stavite pleh u rernu. Pecite oko 25 minuta, dok mafini ne dobiju rumenu boju.

Služite ih dok su još topli.


 

Continue Reading

Komorač, morač ili Fennel (Začinsko bilje)

morač

Pre neko veče u restoranu naručujemo hranu i moja drugarica Nataša bira neko jelo sa komoračem, kaže da joj je od skoro to postala omiljena stvar, na šta joj ja odgovaram: “Nemoj da pričaš i meni je omiljena”. A na to ona kaže : “Pa kod tebe sam je i prvi put probala, zar se ne sećaš”.

Konačno, konačno je došao taj trenutak da pišem post o svojoj omiljenoj namirnici – komoraču ili moraču, na engleskom se ova biljka zove Fennel ili Sweet Anise.

Pre otprilike dve godine sam je prvi put probala, i od tada sam njen veliki ljubitelj. Kad je trebalo praviti spisak za biljke u mojoj maloj bašti, ova biljka se odmah našla na njoj. Njen miris i blaga delikatna aroma su nešto zaista izuzetno. Kad kuvate komorač, miris koji se širi kućom je nešto neopisivo lepo.

Komorač je nešto između povrća i začinskog bilja. Možete ga kombinovati sa puno stvari, služiti ga uz meso ili ribu, koristiti ga u salati ili čak praviti čorbe od njega. Od ove biljke gotovi svi delovi se koriste: zaobljeno stablo, lišće, seme, čak i polen.

Ukoliko koristite stablo evo saveta kako da ga očistite. Najpre očistite spolja stablo ukoliko ima nekih mrlja, zatim ga uzdužno presecite na pola. Onda zadebljanje pri dnu, baš kao kod kupusa, odstranite. Polutke seckajte kao luk na rebro.

Za uzgajanje je veoma jednostavan. Zbog mirisa sličnog anisu štetočine ga zaobilaze. Jedino na šta morate da obratite pažnju jeste to da ostavite dovoljno prostorana između biljki kako bi se stablo lepo razvilo.

Inače raste kao samonikla biljka na jugu Evrope. Koriste ga dosta u kuvanju u Francuskoj i Italiji, ima ga i u Dalmaciji. Interesantno je da sam u jednom članku iz Politiking Zabavnika (o, da, pominjem ga u skoro svakom postu u poslednjih meseca dana) našla da se komorač puno koristio i u Srbiji, ali davno.

 

Na ovoj slici je baby komorač iz moje bašte, kojeg sam ubrala da bi proredila usev i od kojeg sam napravila dosta dobro jelo po receptu Maria Batalia. S tim što sam ja ostavila peruške čisto zbog dekoracije a stabla držala u sosu. Bila je potpuna katastrofa, iako dobrog ukusa. Moje prijateljice nisu znale kako da reaguju, dok su ga jele pravile su se da je to nešto veoma cool.

 

Salata sa rukolom, komoračem i citrusima
Recept za osvežavajuću salatu sa gornje slike možete naći u januarskom broju online magazina Mezze, strana 81. Seme koje se vidi na slici jako je slično semenu anisa ali to ipak nije isto. Ono se pored salata često koristi u pravljenju krekera i hleba, a ja sam ga skoro pronašla i na nekoj pici. Često ćete u indijskim restoranima primetiti na izlazu činiju sa ovim semenkama koje služe da osveže dah a i dobre su za probavu. Negde sam skoro pronašla da se od semena komorača pravi čaj za bebe koje imaju problem sa probavom.
Salata od komorača (stabla i lišća), rotkvica, kumkvata i parmezana
Ovo je još jedna super salata od sirovog komorača. Sa ovim sastojcima jednostavno ne možete da dobijete ništa loše.
Pečeno svinjsko meso sa komoračem, paradajzom i šelotom
Komorač ide lepo i uz paradajz. Pored ribe odličan je prilog i za druge vrste mesa.
Na jednom starom postu imam sjajan recept za Složenac od komorača i krompira koji sam preuzela od Ine Garten.
Za kraj moj omiljeni prilog od komorača – Dinstani komorač sa crvenim lukom u belom vinu. U receptu Losos sa komoračem i crvenim lukom ja sam ga pekla, i teško mi je da se odlučim šta mi je lepše od ta dva.
O ostalom začinskom bilju saznajte u mom postu – Začinsko bilje za početnike.
Continue Reading

Lavanda & Domaća moka kafa sa lavandom

lavanda bilje

 

Ovaj post je jedan od onih u koji strpate nekoliko tema. Prva se odnosi na sledeće postove u najavi, zatim tu je priča o lavandi, nastavak serijala o začinskom bilju, i na kraju recept za Domaću moka kafu sa ukusom lavande koji je objavljen u septembarskom broju online magazina Mezze. Kako imam veliki problem da se držim isplaniranog redosleda tema koristim ovu priliku da ih zvanično objavim sa nadom da ću obećanje ispuniti.Evo liste za sledeći mesec:

  • Piletina sa 40 čena belog luka
  • Riba Pink Snapper sa timijanom i limetom – u susret slavi sv. Nikola
  • Priča o Patinom kuvaru
  • I darivanje!  Uoči praznika reših i ja da nekome budem Deda Mraz. Imam jedan mali problem, još uvek se dvoumim između dve knjige, jedna je o pisanju o hrani (kuvari, blogovi, magazini, itd.), a druga je o fotografisanju hrane. Obe su veoma popularne i korisne, i meni iskreno podjednako intresantne, ali možda vi možete da mi pomognete da se odlučim.

Inače, ja sve svoje planove u vezi mojih blogova zapisujem u vreme pauze za kafu, pre nego što mi počne čas joge. Sedim u lobiju sportskog centra, deca su u kids zone-u, i uz kafu i Ipod, planiram i planiram…

Lavanda

začinsko bilje

 

Jedna od najpopularnijih biljaka kako zbog svog fenomenalnog mirisa tako i zbog svoje dekorativnosti. Dosta kasno ljudi su počeli da je upotrebljavaju u kuhinji. Koristi se sušena i sveža, i to cvetovi i lišće. Zato što je veoma aromatična nemojte preterivati sa količinom.Vrsta koja je najpopularnija jeste engleska lavanda. Francuska tj. ona koja se uzgaja na Mediteranu je nešto drugačija. Vrlo je jednostavna za uzgajanje, traži puno sunca i porozno tlo. Kad su blaže zime može da preživi.

Često se stavlja par pupoljaka lavande u teglu sa šećerom koji posle izvesnog vremena poprimi njenu aromu. Taj šećer se koristi u spravljanju raznih kolačića i peciva. Lavanda se koristi uglavnom u čokoladnim kremovima, zatim je koriste i u pravljenju krem brulea i  sladoleda. Tehnikom infuzije koristi se za spravljenje osvežavajućih napitaka, kafe, ili u vinu. Pored slatkiša koristi se i u slanim jelima, kao recimo u pripremi jagnjetine i zečetine. Takođe, može da se koristi sa šljivama, trešnjama, rabarbarom, jagodama, kupinama i borovnicama. Lepo se se slaže sa ruzmarinom, origanom, timijanom, marjoramom i peršunom. Pored recepta koji sledi upotrebu lavande možete naći i u ovom kolaču Kapkejks sa bostonskim kremom i čokoladnim glazurom sa ukusom lavande.

Domaća moka kafa sa lavandom

Moka kafa, jedno od dekadentnijih napitaka, odlična je kako hladna tako i topla. To je kombinacija latte kafe i čokolade. Pošto retko ko poseduje espreso mašinu u svojoj kući ovo je moja verzija kako da sami napravite moka kafu a da bude slična onoj koju kupujete u kafićima.  Uz to ja sam dodala i ukus lavande da napitak napravim još raskošnijim i zanimljivijim. 

Za 4 šolje kafe potrebno vam je:

1 šolja slatke pavlake
1 kašičica suvih cvetova lavande
50g čokolade
4 šolje filter kafe

Malo šlaga,  opciono

 

Priprema:

Najpre slatku pavlaku zagrejte u manjoj šerpici, kad počne da ključa dodajte joj kašiku suvih cvetova lavande.  Kuvajte sve zajedno par minuta, sklonite sa vatre, i ostavite 15 minuta da ukus lavande prožme pavlaku.  To je inače popularan način da dodate ukus lavande bilo čemu. Isto to možete da uradite i sa mlekom.

Koristeći cediljku očistite slatku pavlaku od cvetova lavande. Ponovo vratite pavlaku u šerpicu, zagrejte je i dodajte joj čokoladu koja će se ubrzo istopiti.

Napravite filter kafu. Sipajte je u šolje. Stavite 2-3 kašike čokolade sa pavlakom  po šolji.  I dodajte šlag ukoliko želite.


Continue Reading

Dragoljub, začinsko bilje (Salata sa dragoljubom)

Dragoljub cvet

 

Meni se oduvek dopadao dragoljub kao cvet. Kada sam saznala da može da se koristi kao začininsko bilje oberučke sam tu ideju prihvatila. Proletos sam zasadila tu biljku u bašti i čekala da poraste, da počne da cveta, izučavala njenu kulinarsku upotrebu, tražila recepte i na kraju spontano došla na ideju da napravim salatu čiji recept sledi. Moram da priznam da sam veoma ponosna na taj recept, jer ne samo što salata lepo izgleda već je veoma zdrava i ukusna.

 

 

 

 

Uglavnom se dragoljub, ili potočarka, kako je još zovu, koristi kao dodatak salatama. I cvet i list se koriste, pa i pupoljci, koji ukiseljeni imaju jako sličan ukus kapru.

Ova biljka ima karakterističnu i intezivnu aromu, malo opor i ljutkast ukus, po tome podseća na rukolu. Pripada vrsti watercress, koju često možete naći u supermarketima u Americi i koristi za pripremu salata. Inače, ovde ćete naći ovu biljku pod imenom Nasturtium.
Najbolje je da upotrebljavate mlade listove, jer oni stariju su veoma opori. Cvetovi su veoma dekorativni i svojom bojom mogu oživeti bilo koju salatu.

Saveti za gajenje dragoljuba

Kada birate vrstu, moj savet vam je da nađete sitniju biljku, jer u mom slučaju biljka je rasla nekoliko metara uz ogradu, i okupirala mi ceo prostor. Dalje, ova biljka voli siromašnije tlo, tako da zaboravite na prehranu. Ja sam koristila organsko đubrivo koje je dovelo do toga da samo listovi rastu a tek po koji cvet.

 

Salata sa dragoljubom

 


 

Sastojci za salatu za dvoje:

1 krastavac
1 manja žuta tikvica
Šaka mladih listova i cvetova dragoljuba
2-3 kašike ajoli namaza  (Aïoli, provansalski namaz sličan majonezu koji se pravi od belog luka, maslinovog ulja i jaja, ja sam poslednjih meseci potpuno luda za njim)

Priprema:

Oljuštite krastavac i isecite ga. Iseckajte i svežu tikvicu sa korom (da, i nju je moguće jesti svežu ako je dovoljno mlada). Izmešajte krastavac i tikvicu u tanjiru u kome će te služiti salatu. Pospite ih sa listovima i cvetovima dragoljuba i preko njega stavite ajoli namaz. Možete sve da izmešate, a i ne. Ajoli kao dresing fantastično ide uz aromu dragoljuba.


Više o začinskom bilju pogledajte ovde – Začinsko bilje za početnike.

 

Continue Reading

Estragon, i francuska klasika – Piletina sa estragonom

Francuska piletina

I am back, posle kraćeg putovanja. Bila u Torontu i puna sam lepih utisaka. Pre nego što sredim utiske, i nadam se napravim jedan post o tome, vraćam se mom malom projektu – začinskom bilju. Ukoliko niste zakačili početak, idite na ovaj link.

Estragon (Tarragon)

Meksički estragon
Estragon, ili tarragon na engleskom, je jedna od najsuptilnijih začinskih biljaka, koje se koristi u kuvanju, naročito kada je u pitanju francuska kuhinja. Iz nekog razloga u našoj kuhinji se slabo koristi, pa otuda ovaj post, da se malo populariše.

Poreklom sa Sibira i zapadne Azije uspešno je raširen po Evropi i u drugim delovima sveta. Francuski estragon je najkvalitetniji, mada ja glasam i za meksički koji ima sličan ukus ali malo oporiji i kiseliji. Imam ga u svojoj bašti i naročito mi je drag zbog ljupkih žućkastih cvetova.

Ima karakterističan i delikatan ukus, malo podseća na anis. Koristi se u pripremanju piletine i ostale peradi, ribe i jela od jaja. Pored Piletine sa estragonom, ovo začinsko bilje je nezaobilazno u BéarnaiseHolandez i  Tartar sosu, i Puteru sa začinskim biljem.  Ja ga nekad stavljam i u klasičnu supu, ali moj muž nije baš oduševljen time. Takođe dobro ide uz krompir, špargle, zukini i paradajz.

Estragon je sastavni deo kombinacija začinskog bilja koje se koriste u francuskoj kuhinji – Fines Herbés, Herbes de ProvenceBouquet garni.

Bouquet garni – estragon, peršun, timijan i kora od limuna; koristi se pri pripremanju ribe.

Prilikom kuvanja najbolje da ga stavite pri kraju da ne bi narušili njegovu aromu.

Estragon možete sačuvati sušenjem ili zamrzavanjem.

Ukoliko želite da ga gajite najbolje je da ga kupite u saksiji jer teško raste iz semena. Višegodišnja je biljka i počinje da raste u rano proleće. Izbegavajte ruski estragon jer mu je aroma inferiornija u odnosu na onaj francuski.

Piletina sa estragonom

Ne volim baš piletinu, ali ovo jelo je izuzetno. Vrlo jednostavno za pravljenje, prefinjeno i ukusno. Kada budete probali ovo jelo shvatićete zašto je francuska kuhinja toliko cenjena. Ja sam je služila uz još jedan tipičan francuski prilog, dinstani komorač sa crvenim lukom, i sve zajedno to je bio fantastičan gastronomski doživljaj.


Sastojci:

3 kašike putera
4 fileta belog pilećeg mesa, ili drugi komadi piletine
So i biber
2 ljutike (shallot), sitno iseckane (ovaj luk je najbolji za pravljenje soseva)
5-7 grančica svežeg estragona, iseckanog
3/4 šolje belog vina
1/3 šolje slatke pavlake, opciono

Priprema:

Zagrejte puter u širokoj šerpi, ili tučanom tiganju, na jakoj temperaturi i propržite pileće filete koje ste predhodno posolili i pobiberili. Pržite piletinu oko par minuta sa svake strane, dok ne dobiju braon koricu.

Kada je piletina gotova izvadite je, smanjite vatru i u šerpu stavite iseckanu ljutiku. Kad postane staklast posle 2-3 minuta, dodajte mu estragon i belo vino. Promešajte dobro sve, sastružite varjačom sve ono što se zalepilo za dno šerpe, dodajte biber i so i na kraju slatku pavlaku. Piletinu vratite u šerpu. Neka se sve zajedno krčka na slaboj vatri dok piletina ne upije ukuse, par minuta. Okrenite meso i na drugu stranu. Služite jelo odmah.


Continue Reading

Začinsko bilje za početnike

o začinskom bilju

Moram da priznam da sam oduvek želela da pišem o začinskom bilju na mom blogu, konačno prilika se ukazala. Sakupila sam puno recepata i slika vezanih za ove travke. Srećom ove godine imala sam začinskog bilja u bašti tako da sam upotpunila svoje znanje o njima, kako o njihovom gajenju tako i o upotrebi u kuhinji. Dosta sam i čitala o njima, iz kulinarskog ugla, još uvek mi je daleka travarska medicina, mislim, još me ništa ne muči, zdravlje me dobro služi.

o začinskom bilju
Čajvs je vlašac.

Za mene nema lepšeg osećaja nego da dok kuvate skoknete do svoje baštice, uzberete par travčica i tako obogatite svoje jelo. A razlika postoji. Dobro upotrebljen začin može da od hrane napravi savršen ugođaj, kako ukusom, tako i mirisom, a bogami i izgledom.

Žalfija

Ne znam kako kod vas ali u mojoj porodici se gajio u bašti i konzumirao samo peršun, kasnije i bosiljak, i tu je bio kraj. Čini mi se da sa pojavom Džejmi Olivera ljudi su po prvi put pokazali interesovanje za začine i začinsko bilje, bar je to kod mene bio slučaj. Odlaskom u Ameriku, kupujući u raznim internacionalnim radnjama, imala sam priliku da vidim i probam svakolike začine.  Posle, proučavajući te biljke, saznala sam da su mnoge došle iz Sibira, sa Kavkaza, iz južne Evrope, i meni zaista nije jasno zašto se začinsko bilje tako malo koristi kod nas u kuhinji, pogotovo što neke trave originalno rastu na našim prostorima. Takođe, nikada mi neće biti jasno i zašto se borovnice ne mogu naći na pijaci kod nas, samo se sokovi prave od njih.

Mirođija

Pod začinskim biljem se podrazumevaju one trave čije se lišće, cvetovi ili stabla koristi u kuvanju, dok su začini, u užem smislu, cvet, seme ili koren, uglavnom osušeni.

 

Gajenje začinskog bilja

Začinske trave nisu komplikovane za uzgajanje, one svojim izraženim mirisom i aromom teraju bube i ostalu gamad. Zapravo veoma je poželjno da ih imate u bašti, jer ukoliko se nalaze pored povrća štite ih od štetočina, a postoji i verovanje da im tako daju posebnu aromu (recimo paradajz je ukusniji ako pored njega raste bosiljak).

Gajili ih na prozoru, balkonu ili u bašti trebalo bi da znate da začinsko bilje obožava sunce, veoma porozno zemljište, a neko i vodu, kao što su nana, vlašac i bosiljak.
Neke od travki su jednogodišnje (bosiljak, mirođija, majoram), dvogodišnje (peršun) ili višegodišnje biljke (ruzmarin, lavanda, žalfija, timijan).
Nana i origano veoma brzo rastu tako da je najbolje da ih držite u saksijama nebili kontrolisali njihovo širenje. Često se grade posebni vrtovi sa začinskim biljem i većina lepo raste kad su zajedno, ali ima i slučajeva gde se začini ne “mirišu” kao što su bosiljak i nana, zbog prenošenja buba. U poslednje vreme primetila sam da se ove travke, naročite one lepih boja i cvetova, često sade kao dekoracija po gradovima, i meni je to jako slatko, jedino što to bilje niko ne koristi zbog izduvnih gasova i ostale prljavštine po ulicama.
Meksički estragon

Da bi pospešili rast listova neophodno je da izdanke cvetova redovno otkidate, jedino ako volite da imata cvetove onda ih ostavite da rastu. Takođe, koristite mlado lišće, ono starije je obično oštećeno, i nije baš mekano. Ukratko, što više otkidate lišće sa biljki, to će biljka biti produktivnija. Smatra se da je najbolje da bilje berete ujutru kada je puno eteričnog ulja, ali ja ga radije berem uoči ili za vreme kuvanja.

Čuvanje začinskog bilja

Većina začinskog bilja je veoma osetljiva na transport, počnu da se suše par minuta pošto ste ih ubrali. To je jedan od mnogih razloga zašto je najbolje da ih gajite kod kuće.
Ukoliko nemate tu sreću da ih sami gajite kupovno začinsko bilje možete da sačuvate u frižideru na par dana, najbolje je da ga uvijete u vlažni papir i stavite u plastičnu kesu.
Mirođija

Začinsko bilje može da se sačuva i sušenjem. Iskreno, ja ga više volim kad je sveže, ali u zimskim mesecima nemam puno opcija. Neke travke kao što su origano, nana, žalfija, ruzmarin, timijan i lovorov list, i osušene zadržavaju puno od svog mirisa i arome. Ukoliko želite da biljke osušite najbolje je da ih skupite u vezicu, obesite na mestu koje je provetreno i bez direktnog sunca kao što je trem ili tavan. Čuvajte osušeno bilje u hermetički zatvorenoj tegli.

Takođe, začinsko bilje možete sačuvati ukoliko ga stavite u maslinovo ulje. Ima još jedan od načina koji ja primenjujem kada su u pitanju mirođija, bosiljak i peršun. Iseckate biljke pomešate sa vodom ili maslinovima uljem, sipate u posudu za pravljenje leda i stavite u zamrzivač. Kad se kockice leda formiraju stavite svaku posebno u zipper plastičnu kesicu i čuvajte u zamrzivaču.

Više o tome kako da sačuvate začinsko bilje nađite ovde.

Dragoljub

 

Upotreba začinskog bilja

Prilikom kuvanja važno je da znate da neke biljke koje imaju delikatniju aromu, kao što su mirođija, bosiljak, vlašac, lišće korijandera i matičnjak, se stavljaju u jelo tek na kraju kuvanja. Druge, kao što su lovorov list, timijan, nana, komorač, mogu da se dodaju bilo kada.

Kao i u svemu morate da održavate balans kada su u pitanju začini, ni previše, ni premalo. Takođe, veoma je bitno da znate koji začini idu najbolje uz određeno povrće i meso, ili ostale začine.

Vlašac
začinsko bilje u saksijama
Gornji red: mirođija, ruzmarin, nana, lavanda. Srednji red: origano, estragon, tajlandski bosiljak. Donji red: matičnjak, timijan, žalfija.

 

Ukoliko budete pratili moje sledeće postove o začinskom bilju saznaćete mnogo više o svakoj biljci posebno, kao i o jelima gde je njihova upotreba jako važna. Ovo je lista začinskog bilja o kojem ću uskoro pisati:

Origano
Bosiljak
Timijan
Estragon
Nana
Matičnjak
Komorač
Dragoljub
Žalfija

Ruzmarin
Lišće korijandera
Mirođija
Vlašac (Chive)
Peršun
Lavanda
Rukola

Šervil, francuski peršun

Lavanda
Continue Reading