Sarma, napokon

Da, dugo mi je trebalo da počnem da je pravim, do skoro je to radio moj muž, morala sam da mu dam malo prostora u kuhinji u kojoj je moja dominacija sveprisutna, a i napokon joj kreće sezona, tako da je tajming za objavu ovog recepta savršen.

Šta reći o sarmi kad se sve zna, a i toliko puta ste je probali. Naravno, nema kraja diskusijama kako treba da bude napravljena, kako se zavija, ko pravi najbolju, itd. Moram da priznam da ima nešto simpatično u tome. Ipak, ako budete nastavili sa čitanjem možda ipak nešto novo saznate.

Istina je da za nekog iskusnog u kuhinji pravljenje sarme i nije posebno zahtevno. Takođe je vrlo važno da imate dobre sastojke.

Za pravljenje sarme može da vam pomogne i ovaj video, taman da vidite kako zavijam sarmu:)

Na kraju, kad je budete stavili u usta, ima da se u trenutku rastopite od lepote. Tada ćete shvatiti zašto je ovo jelo tako popularno. Iako ih i drugi nebalkanski narodi prave, oni koriste listove kuvanog kupusa, ne mogu da se mere sa našima napravljenim od kiselog kupusa.

Šta dam vam kažem, ovu nedavno napravljenu, sa slika, jela sam četiri dana uzastopce, i još mi nije dosadila:)

Obratite pažnju:

  • izbor kiselog kupusa je najvažniji. Ako je dobar, odmah ćete ga prepoznati po mirisu. Nije lako nabaviti dobar kiseli kupus, posebno to važi za nas iz Dijaspore. Ja sam više nego zadovoljna brendom Marco Polo, koji pakuje futoški kupus, u tegli ili celu glavicu u plastičnom pakovanju, pa mogu to da vam preporučim. Ukoliko je suviše kiseo isperite ga vodom.
  • koristite lepo formirane listove kupusa srednje veličine, one prevelike prepolovite. Nožem odstranite previše izražen koren lista.
  • što se tiče mesa ja isključivo koristim juneće mleveno meso, jer mi se retko dopada svinjsko. Po pravilu treba da se pomešaju, pola-pola. Ja volim da meso bude malo masnije, zbog balansa sa kiselim kupusom, pa biram ono masnoće 20%.
  • suvo meso je takođe vrlo važno, ono daje sarmama karkater, zato koristite slaninu u smesi sa mesom, i umetnite ga među sarmice u sudu. Obično se za pripremu sarme koriste suva rebra, ali bilo koje suvo meso će dobro da odradi posao, čak i kobasice. Možete da ga skuvate ukoliko je suviše slano.
  • izbor pirinča nije tako bitan, možete da koristite onaj kratkozrni (arborio, kočanski), kao i dugozrni (basamati).
  • slatka mlevena paprika je must, možete čak da dodate i ljutu, ako ste ljubitelj ljutog ukusa
  • tehnika zavijanja sarmi može da varira, najvažnije je da sarme budu dobro zategnute, i da punjene ne izlazi iz lista kupusa tokom kuvanja
  • zaprška tradicionalno ide u sarmu, i ja sam to bezpogovorno prihvatila, inače osim za pravljenje sarme i američkog jela Gambo nikada je ne pravim
  • sarma je sve ukusnija kako dani prolaze
  • tučani sud (Dutch oven) je odličan izbor za kuvanje sarme, pored što je idealan za dugo kuvanje, ima i debelo dno, tako da sarme ne mogu da zagore
  • služite sarmu uz hleb, ali meni je najbolja uz pire krompir
  • ne mogu da zamislim sarmu bez crnog vina, glasam za Sauvignon Blanc.

Sarma


Sastojci:

2 glavice kiselog kupusa

1/2 kašike ulja, ili masti

70g sitno iseckane slanine

1 veliki crni luk, iseckan

2 čena belog luka, sitno iseckana

1 kašičica slatke mlevene paprike

1kg mlevenog mesa (goveđeg, ili kombinovanog sa svinjskim)

1 kašičica soli

1/4 kašičica bibera

100g pirinča

300-500g suvog mesa (rebra i kobasice su takođe poželjni)

2-3 lovorova lista

za zapršku:

1 kašika ulja, ili masti

1 kašika brašna

1 kašika slatke mlevene paprike

Najbolje da sarmu kuvate u tučanom sudu (Dutch oven)

Priprema:

Najpre pripremite kupus, odvojte dobre listove, i nožem odsecite izražen koren lista, one oštećene listove, ili male, iseckajte.

U šerpi zagrejte 1/2 kašike ulja ili masti na srednjoj temperaturi. Dodajte iseckanu slaninu i pržite je dok ona ne postane hrskava. Zatim u to stavite iseckan luk i pržite ga dok ne postane staklast. Zatim dodajte beli luk, i posla pola minuta dodajte slatku mlevenu papriku. Posle pola minuta kuvanja uz mešanje dodajte mleveno meso. Dok kuvate meso razbijte ga varjačom da se ne bi stvorile grudvice. Dodajte so i biber prema ukusu. Na kraju umešajte pirinač.

Kad se smesa sa mesom malo prohladila, počnite da zavijate sarme. U zavisnosti od veličine lista kupusa stavite 2-3 kašike smese sa mesom pri korenu lista, preklopite malo obe ivice lista i onda tesno zarolajte sarmu.

Kad ste zavili sve sarme, počnite da ih ređate po sudu. Najpre stavite na dno iseckani kupus, pa preko toga ređajte zavijene sarmice, gledajte da budu nabijene. Umetnite između sarmica lovorove listove, i komade suvog mesa. Na kraju prekrijte sarmice iseckanim kupusom. U sud sipajte vodu u visini kupusa, kuvajte sarmice na umerenoj vatri 2 sata.

Pola sata pre kraja napravite zapršku. Zagrejte u šerpici, ili tiganju, 1 kašiku ulja, ili masti, tome dodajte brašno, sve dobro mešajte, i na kraju slatku mlevenu papriku. Posle pola minuta kuvanja dodajte oko 200ml vrele vode, dobro izmešajte i time prelijte sarmice.

Pošto su sarmice gotove odmah ih služite, najbolje uz pire krompir.


Continue Reading

Sočne i aromatične ćureće ćuftice

Nije baš tako jednostavno dobiti ukusne ćureće ćuftice, ono što im najčešće nedostaje su sočnost i aromatičnost. Za razliku od junećeg i svinjskog mlevenog mesa ćureće nije masno, a to je ono što ćuftama daje sočnost. Zato gledajte da kupite ćureće mleveno meso sa bar 7% masti, i umesto da pečete ćufte ispržite ih. Aromatičan ukus ćete dobiti ako ćuftama dodate luk, on tokom prženja poprimi fin slatkast ukus, zatim parmezan i začinsko bilje, peršun i timijan su odličan izbor.

Inače, za mene nema ništa lepše od ćuftica, sa tolikim uživanjem ih jedem, i bez kontrole, moram da dodam, da na kraju, posle jela, budem sva musava. Pravila sam ih razne, i ne zna se koje su ukusnije:


Ćureće ćuftice


Sastojci:

900g mlevenog ćurećeg mesa (sa 7% masti i više)

1 luk, vrlo sitno iseckan

2 čena belog luka, sitno iseckan

2 kašike iseckanog začinskog bilja (peršun, timijan, origano)

2/3 šolje izrendanog parmezana

1/4 kašičice bibera

1 kašičica soli

1 jaje, umućeno

1 šolja hlebnih mrvica

Ulje za prženje

za sos:

2 kašike putera

2 ljutike (shallot) ili 1 običan luk, sitno iseckanog

1 čen belog luka, sitno iseckanog

1 -2 kašike brašna

250g supe ili vode

120g slatke pavlake (bez šećera)

So i biber prema ukusu

1 kašika slatkog vina (šeri, porto, marsala), opciono

Priprema:

Pomešajte dobro rukom mleveno meso, iseckani crni i beli luk, peršun, parmezan, jaje, hlebne mrvice, biber i so. Oblikujte ćuftice rukama, najbolje da svaka bude veličine loptice za golf. Ređajte ćuftice po plehu koji ste obložili papirom za pečenje. Stavite ćuftice u zamrzivač ili frižider na pola sata. To je da bi zadržale lep oblik.

Zagrejte ulje na srednje jakoj vatri, najbolje u tučanom tiganju, i pržite ćufte sa svih strana dok se ne ispeku. Pržite ćufte iz dve ture, to zavisi i od veličine vašeg tiganja. Izvadite ćufte iz tiganja, smanjite malo vatru, i u njemu zagrejte 2 kašike putera. Zatim popržite iseckani luk, i kad on postane staklast dodajte beli luk. Posle pola minuta dodajte kašiku brašna. Pomešajte sve i pre nego što brašno počne da braoni dodajte supu ili vodu. Kuvajte sve uz mešanje dok se sos ne zgusne. Na kraju stavite slatku pavlaku, so i biber prema ukusu, i slatko vino.

U sos stavite ćuftice, i kuvajte ih još oko 2 minuta dok se ponovo ne zagreju.

Ćuftice služite najbolje uz pire od krompira.

Continue Reading

Plavi patlidžan sa đumbirom, belim lukom i soja sosom

stir fraj sa plavim patlidžanom

Ovo je jedno u nizu jela sa plavim patlidžanom koje će vas oduševiti, zaista je nebično koliko njegova priprema može da bude raznovrsna. Pored belog luka patlidžan se fantastično slaže sa sojinim sosom. Tu je i đumbir i mladi luk da ukus bude potpun. U ustima ćete imati eksploziju ukusa, još ako dodate tucane ljute paprike, nećete znati šta vas je snašlo. Uopšte ne preterujem.

Za pripremu ovog stir fraja ja koristim kineski izduženi patlidžan, on ima nešto blažu aromu, ali vi možete nabavite i običan, ali mlađi i sitniji.

Plavi patlidžan voli mnogo ulja. Gledajte da ga dobro ispržite, jer nije ukusan kad nije ispečen.

Ako volite ovakva jela imate jedno na blogu slično pripremljeno, ali sa bok čojem.


Plavi patlidžan sa đumbirom, belim lukom i soja sosom


Sastojci:

3 kašike sojinog sosa

1 kašika sirćeta od pirinča

2 kašičice susamovog ulja

5 kašike ulja

3 manja plava patlidžana ili azijska

1 manji luk ili 3 mlada luka, iseckana

1 komad đumbira (2.5cm), sitno izrendanog

3-4 čena belog luka, sitno iseckanog

za služenje: skuvani pirinač, jasmin ili basmati, ovde pogledajte kako da ga pripremite, iseckani mladi luk, susam, tucana paprika (opciono)

Priprema:

Presecite plavi patlidžan uzdužno a onda isecite na manje polukrugove.

U maloj činiji pomešajte soja sos, sirće od pirinča i susamovo ulje.

U voku ili nekom drugom tiganju ispržite patlidžan iz dve ture. Za svaku koristite oko 2 kašike ulja. Pržite komade patlidžana sa obe strane 6-8 minuta. Patlidžan je gotov kada omekša i promeni boju. Kada je patlidžan ispržen izvadite ga iz tiganja.

Dodajte 1 kašiku ulja u tiganj i kad se zagreje dodajte mu iseckani luk, a posle dva minuta dodajte iseckani beli luk i đumbir. Pržite sve na jakoj vatri dok varjačom mešate sadržaj, i posle pola minuta dodajte isprženi plavi patlidžan, smesu sa sojinim ulje, sve dobro promešajte i sklonite sa vatre.

Patlidžan služite odmah uz pripremljeni pirinač. Pospite ga susamom, iseckanim mladim lukom kao i tucanom paprikom.


Continue Reading

Filadelfijski čizstejk, omiljeni američki sendvič

Odavno već imam ideju da posvetim ceo post sendvičima, jer oni zaslužuju mnogo veću pažnju nego što im se pridaje. Kod nas se sendviči tretiraju kao neka obična, brza, čak i nezdrava hrana, u Americi je to sasvim druga priča, ovde oni imaju kultni status, i čak nose posebne nazive. Za neke se tačno zna ko ih je napravio i gde su nastali, recimo ovaj čizstejk sendvič je u neraskidivoj vezi sa gradom Filadelfijom.

Pojedine američke stvari nikada ne pravim kod kuće već ih jedem u restoranu, ni sama ne znam zašto je to tako, i takav je slučaj sa ovim čizstejkom. Imala sam neki angažman, trebalo je da fotografišem čistejk u raznim varijantama, i umesto da ga naručim u restoranu rešila sam da ga sama napravim. Zaista se vrlo lako sprema, dovoljan vam je tučani tiganj, a ukus ništa nije inferiorniji od onog kupovnog, naprotiv. Kako sam bila zadovoljna rezultatom, kao i moja porodica, nastavila sam da ga pravim. Iako je u pitanju sendvič možete da ga servirate za ručak, slično kao sendvič Sloppy Joe.

Što se tiče mesa obično se za čizstejk koristi rib eye stejk, odrezak sa rebara, ili čak round top, stejk sa buta. Dinstani crni luk i zelena paprika daju ovom sendviču poseban šmek, a tu je i istopljeni sir da užitak bude potpun. Inače, Amerikanci za ovaj sendvič obično koriste neki sirni preliv, Whiz, koji i nije zapravo sir, i ja sam zbog posla morala da ga kupim i koristim i moram da kažem da mi se ne dopada. Umesto njega možete da koristite pravi sir – provalone, trapist ili izrendani čedar. Ja sam ove sendviče pravila za moju decu i njihove prijatelje, kako su neka posebno izbirljiva ponegde sam izostavila sir, ali bez njega to i nije Cheesesteak.

Inače dodavala sam čizstejku razne stvari, dinstane pečurke, kobasicu, BBQ i Buffalo sos, halapinjo papričice, kao i reš ispečenu slaninu. Takođe sam pravila i čizstejk od piletine, sa svim ovim dodacima. I u svim kombinacijama mi se veoma dopada.

Ukoliko se nađete u Filadelfiji velika je verovatnoća da ćete završiti u Market Street-u gde se nalaze dva čuvena restorana u kojima se sprema čizstejk. Bukvalno se nalaze jedan nasuprot drugog i zovu se Pat’s Kings of Steak i Geno’s Steak . Možete da ih vidite na slikama koje slede.

Filadelfija
Filadelfija
Filadelfija

Kad smo već kod Filadelfije moram da pomenem čuveni spomenik bokseru Rokiju Bilbau, baš negde u blizini muzejskih stepenica na kojima je trenirao pripremajući se za velike mečeve. Vajar je potpuno promašio lik Silvestra Stalonea, glumca koji je tumačio Rokija, ali zato je uspeo da napravi pljunutu kopiju mog oca. Sličnost je potpuno neverovatna, i to sa svih strana. Moja ćerka ima drugaricu u odeljenju koja je Irkinja, i ona voli da se hvali kako je njen deda bio kralj Irske, sad mojoj ćerki nije baš to pravo, i ja joj onda kažem, nije to ništa, tvoj deda Sveta je zapravo Roki.


Filadelfijski čizstejk


Sastojci za 4 sendviča:

1 rib eye stejk (juneći odrezak sa rebara), najbolje da ga zamrznete pre nego što ga vrlo tanko isečete

So i biber prema ukusu

2 kašike putera

4 kifle, isečene uzdužno na pola

1 veći luk, isečen na rebra

1 velika zelena babura paprika, iseckana na tanke komade

So i biber prema ukusu

150g topljenog sira (provalone, trapist, čedar)

Priprema:

Zagrejte dobro veliki tučani tiganj i u njemu zagrejte 1 kašiku putera. Stavite dve isečene kifle, otvorene, da se malo zapeku. Ponovite isto sa preostalim kiflama.

Zatim stavite isečeno meso u tiganj da se peče 5-7 minuta, na srednje jakoj vatri, dok ne pobraoni sa obe strane. Posolite ga i pobiberite prema ukusu. Kad je ispečeno meso izvadite ga iz tiganja i pokrijte ga aluminijumskom folijom.

Zatim stavite isečen luk i papriku da se peku. Posle 5-7 minuta kuvanja, kad odmeknu, dodajte so i biber i ispečeno meso. Promešajte sve i preko stavite sir i čekajte da se istopi. Isključite vatru i spatulom prebacite sadržaj na četiri kifle. Sendviče služite odmah.


Continue Reading

Musaka sa zeljem ( i o nastavniku istorije)

Kako je prijatno iznenađenje ova musaka sa zeljem! Da nije bilo hiperprodukcije zelja u mojoj bašti nikada ne bi se setila da napravim ovo divno jelo. A pravila sam ga već više puta ovog proleća. Kad ga poslužite uz kiselo mleko, to je obavezan prilog, i uz mladi luk iz bašte, doživećete tako dobro poznato osećanje, podjednako lepo kao kad jedete sarmice od zelja.

Nastavnik istorije

Mi smo nedavno kupili karte za Srbiju i saznavši za naš odlazak razredni mog sina nas je zamolio da mu tamo kupimo ikonu. Kaže da je nedavno počeo da se interesuje za religiju. Pitala sam kojeg bi sveca voleo na ikoni, ne zna tačno. Posle mi je moja prijateljica, kuma naše dece, koja se bavi ikonopisom i koja će mu oslikati ikonu, dala ideju da to bude sveti Andreja Prvozvani, pošto se nastavnik zove Andrew. Čak se setila da nedaleko od nas postoji američka pravoslavna crkva posvećena tom svecu, posetila ju je kada je boravila kod nas.

Razredni je nastavnik istorije, iliti social studies, kako se ovde zove predmet. Vrlo je mlad, prošle godine je magistrirao i počeo da radi u našoj školi. Čini mi se da je procvetao u tom okruženju, deca ga vole, pogotovo dečaci, koji inače retko kad imaju priliku da imaju muškog nastavnika. Pričam vam o njemu jer je Endrju iz nekog razloga veoma fasciniran Srbijom i uz to je retko dobar nastavnik. Još ranije me je pitao da starijim đacima u školi držim predavanje o Srbiji, i ja sam to prihvatila, ali do toga ove školske godine nije došlo zbog kovida, ostavili smo to za sledeću godinu. Endrju na google prevodiocu prevodi često engleske fraze na srpski jezik i pokušava da komunicira sa mojom sinom na našem jeziku. Pre neki dan mi je ćerka rekla kako joj se desilo nešto vrlo neobično, kada je pomenutog nastavnika srela u hodniku, obratio joj se na srpskom jeziku. Već sam ranije pisala na blogu koliko naša škola posvećuje neobično puno pažnje srpskoj kulturi (pogledajte članke Kako smo predstavili Srbiju u američkoj školi, Srpski Božić u emigraciji), ali ovo je već novi nivo.

Pored toga što je znatiželjan Endrju je odličan nastavnik, ove školske godine moj sin je toliko naučio o antičkoj istoriji da sam ostala zatečena. Činjenica da sam mogla bez problema sa sinom da pričam o raznim detaljima iz tog perioda istorije, meni omiljenog, za mene je bila neviđena radost. Kad se samo setim kako je moj sin plakao kad je dobio svoju prvu knjigu o starogrčkim mitovima, i to od srpskog Deda Mraza za Božić, a sada jedva čeka da odemo u posetu antičkim iskopinama na leto. Čak su radili i ranu istoriju Vizantije, na Zapadu je zanimanje za nju vrlo retko, često se dovodi u pitanje da li je to uopšte nastavak Rimskog carsta, ali o tome neki drugi put. Amerikanci imaju vrlo oskudno znanje istorije, čak i oni sa diplomama društvenih fakulteta, iako su stručnjaci za neku oblast, generalno vrlo malo znaju o drugim oblastima, nisu baš well-rounded. Ja mislim da je poznavanje istorije vrlo korisna stvar za život, kao i čitanje klasika, jer ti daje realnu sliku o društvu i tebi kao pojedincu u njemu. Nažalost, mnogima to fali, pa čitaju svakakve knjige popularne psihologije i primaju se na kojekakve ideologije, i udaraju o zid realnosti.

Takođe su tako imali jedan vrlo interesantan projekat, da naprave svoje porodično stablo. Pošto sam se angažovala oko toga, moram da priznam da je za mene ceo poduhvat bio jedno veoma emotivno iskustvo. Na kraju se ispostavilo da su prababa nastavnika i prababa mog sina, sa očeve strane, rođene u Austo-Ugarskoj.

Onda se setim da je mogla da bude sasvim drugačije. Prošle godine smo imali sastanak sa nastavnicima za middle school (6-8 razred) u koji je moj sin trebalo da krene. Među njima su bila dva Irca. Jedan mi se učinio kao pristojan nastavnik, ali drugi, čim je počeo da priča, odmah sam u njemu prepoznala zilota koji ne radi u školi zato što hoće da decu nauči nečemu pametnom i korisnom, već je tu da širi neku svoju ideologiju, a takve ljude čeka poseban krug pakla, jer su u pitanju mala deca veoma podložna štetnim idejama. Dobila sam neverovatnu želju na tom sastanku da ga trolujem, što sam i učinila sa velikim zadovoljstvom. Malo sam bila neprijatno iznenađena da je jednog ovakvog nastavnika škola angažovala, pošto do sada smo uvek imali samo lepo iskustvo sa njima, ali kako se nije pojavio na početku školske godine, mogla sam samo da konstatujem sa velikim olakšanjem – good riddance!

Ova školska godina je bila neubičajna, i za desetak dana će se završiti. Dok je većina roditelja, nezadovoljna kako se nastava odvijala, proklinjalo sindikate obrazovanja, političare, admistraciju i nastavnike, ja sam zahvalna našoj školi pošto je omogućila našoj deci da idu normalno u školu. Bilo je tu dosta mera predostrožnosti, ali sve je prošlo u najboljem redu. Zaista nema puno stvari u životu koja prevazilaze naša očekivanja, i zato ih treba ceniti i hvaliti. Ja sam veoma zahvalna našem nastavniku istorije, i zato ću, kada se završi školska godina, da ga pozovem kod nas na večeru, i tada ću da mu pravim srpska jela. Ko zna, možda i poseti Srbiju jednog dana.


Musaka sa zeljem


Sastojci:

1 luk srednje veličine, ili 3 malada, iseckana

1 šargarepa, iseckana

1 stabljika celera, iseckana

4 grančice timijana

2 čena belog luka, sitno iseckana

500g junećeg mlevenog mesa

So i biber prema ukusu

4 veće krompira, oljuštena i iseckana na vrlo tanke kolutove

4 veze zelja

So prema ukusu

2 kašike maslinovog ulja

3 jajeta

1 šolja kisele pavlake

100ml mleka

Priprema:

Najpre pripremite meso tako što ćete u jednoj šerpi zagrejati na srednje jakoj temperaturi 1 kašiku maslinovog ulja. Tome dodajte iseckani crni luk, grančice timijana, posle par minuta iseckanu šargarepu i celerovu stabljiku, i na kraju dodajte sitno iseckan beli luk. Posle pola sata pržanja dodajte mlevenu junetinu i kuvajte sve uz mešanje i razbijanje grudvica mesa dok ono potpuno ne pobraoni. Dodajte so i crni biber prema ukusu. Izbacite grančice timijana. Ostavite šerpu sa strane.

Očistite krompir i iseckajte ga na vrlo tanke kolutove.

Zelje operite u uklonite im nožem zadebljanja na listovima.

U činiji umutite jaja, dodajte im kiselu pavlaku, mleko, mao soli i sve dobro promešajte.

Zagrejte rernu na 190C (385F).

U kermičkom sudu za pečenje, koji ste namazali uljem, ređajte sledeće slojeve:

  • najpre poređajte polovinu iseckanog krompira, pospite ga solju.
  • zatim stavite polovinu mesa
  • pa poređajte polovinu zelja, pospite ga sa malo ulja i posolite
  • stavite poslednji red krompira, pa ga posolite
  • red mesa
  • zelje, posolite ga
  • i na kraju preko zelja stavite ravnomerno smesu sa jajima i kiselom pavlakom

Stavite aluminijumsku foliju preko suda, a zatim musaku stavite u zagrejanu rernu da se peče 30 minuta, zatim uklonite foliju i pecite još oko 20 minuta, dok krompir potpuno ne odmekne.

Služite musaku dok je još topla, najbolje uz kiselo mleko.

musaka
Continue Reading

Zapečene makarone sa sirom u paradajz sosu (Baked Ziti)

Najbolje zapečene makarone sa sirom sam probala još kao malo dete, u obdaništu. Ti sjajni hrskavi krajevi se nikada ne zaboravljaju. Nisam se nikada ni usudila da probam da ih slično napravim. Ali zato nisam bila obeshrabrena da probam ovu nešto drugačiju varijantu, sa paradajz sosom i drugačijim sirevima, koja vrlo podseća na italijansku kuhinju, ali je zapravo nastala u Americi. Ima tih američko-italijanskih jela ovde koliko hoćete.

Nikada, ali baš nikada, nisam kupila paradajz sos, uvek sam ga sama pravila, i vrlo sam ponosna na to. Ono što ja pravim je italijanska verzija poznata pod nazivom – marinara. Ni ja taj sos ne pravim from scratch, već koristim onaj pire od paradajza iz konzerve. Sa njim se sos napravi očas posla. Jedino što ga ja uvek na kraju izblendam ručnim blenderom, volim kad je fino ujednačen. Koristim ga za spremanje raznih jela, za testeninu u paradajz sosu, zatim spremanje ćufti, kao i za rolnice od plavog patlidžana.

Za ovaj recept sam koristila uobičajan trio sireva – rikota, mocarela, parmezan, ali vi možete da dodate sireve koji su vama na raspolaganju.

Takođe, makaronama možete da dodate isprženu svežu italijansku kobasicu, koja podseća na mleveno meso, i itekako može da bude ukusna.

Kad isečete zapečene makarone, kad se jelo ohladi, dobićete vrlo zanimljiv presek, koji ja nisam uspela da uslikam.

Ako volite zapečene makarone, onda probajte i ovo čuveno američko jelo Mac and Cheese.


Zapečene makarone sa sirom u paradajz sosu (Baked Ziti)


Sastojci:

1 pakovanje makarona (ziti ili penne)

500ml paradajz sosa (Marinara)

200g rikote (recept)

200g narendane mocarele

80g izrendanog parmezana / pekorina

2 kašike začinskog bilja (ruzmarin, origano, žalfija, majčina dučica)

So i biber prema ukusu

Priprema:

Najpre napravite paradajz sos, ovde pogledajte recept.

Zatim skuvajte makarone prema upustvu na pakovanju. Gledajte da vam makarone budu al dente skuvane, jer će se kasnije peći u rerni.

Zagrejte rernu na 175C (350F). U sudu za pečenje pomešajte makarone sa paradajz sosom, pa tome dodajte rikotu, zatim mocarelu i parmezan/pekorino, jedan deo sačuvajte za gornji sloj.

Pecite makarone oko 25 minuta. Ako volite da jelo bude hrskavije, onda ga duže pecite.

Služite ih dok su još tople, najbolje uz salatu.


Continue Reading

Irska pita od kelja i pire krompira

Ovih dana samo mi se irska kuhinja mota po glavi. A i nekako se desilo da je danas veliki irski praznik Sveti Patrik, pa rekoh da stavim na blog recept za ovu fantastičnu irsku pitu koju sam nedavno pravila. Tražeći po netu šta da napravim od prilično dosadnog kelja, došla sam do ovog odličnog recepta, eto prilike kelju da konačno zablista.

Prošle nedelje sam fotografisala u nekom irskom restoranu/baru, i zaljubila sam se u neka jela, za koje do skoro nisam ni čula, iako je irska kuhinja vrlo bazična i ne previše inspirativna, u njoj dominiraju krompir, meso i kiseli kupus. Moguće je da je utisku doprineo i dobar kuvar. Recimo jelo Bangers and mash sanjam već danima. U pitanju su kobasice sa pire krompirom, ali to jelo je bilo tako lepo servirano sve sa sosom sa celim zrnom slačice. Šteta što ne mogu da vam pokažem kako je izgledalo.

Tačno ću tamo sledeće nedelje da organizujem klub knjige, pošto sam ovog meseca domaćica. Doduše moj izbor knjige, Madam Bovari, podrazumeva neki fine dining u francuskom restoranu, ali kobasice su pobedile.

Inače Sveti Patrik je veliki praznik u Americi. Delimično zbog velikog broja irskih imigranata, a i zbog toga što je to super povod da se ode u lokalni bar i pije pivo. Slavio se taj praznik još od vikenda, uveče je bilo dosta mladog sveta po gradu obučeno u razne kostime, zelena, pa i narandžasta boja, su dominirale, sa prepoznatljivim irskim detaljima kao što su detelina, leprekon (vilenjak), itd. Čak smo morali da sinu napravimo prepoznatljiv šešir, da ga nosi u školu, jer taj praznik uvek slave, on će biti pomenuti vilenjak koji će ići po odeljenjima i deliti slatkiše deci. U normalno vreme bi imali veliku paradu u gradu, ali ove godine kao ni prošle toga nije bilo.


Irska pita od kelja i pire krompira

Ovo jelo možete da služite kao glavno jelo ili kao prilog nekom mesu, najbolje kobasicama.


Sastojci:

1 srednja glavica kelja

za pire krompir:

65g putera

200ml toplog mleka

Soli prema ukusu

85g slanine, sitno iseckane

1 luk, iseckan na rebarca

2-3 grančice timijana (majčine dušice)

2 kašike jabukovog sirćeta

100g izrendanog čedar sira ili sličnog

2 jajeta, umućena

200g slatke (neutralne) pavlake

1 kašika putera

Priprema:

Najpre pripremite pire krompir. Ovde pogledajte kako to da uradite.

Dok se krompir kuva stavite 10 listova kelja, kojima ste nožem stanjili drške, u ključalu vodu da odmeknu, kuvajte ih oko 8 minuta. Kad su skuvani stavite ih pod hladnu vodu da zadrže lepu boju. A zatim ih natapkajte pairnatim ubrusom. Preostali kelj isecite sitno nožem, kao kad sečete kupus za salatu.

Skuvane listove poslažite preko velikog tučanog tiganja, i par komada ostavite za pokrivanje pite.

U dublji tiganj stavite sitno iseckanu slaninu i pržite je sve dok ne postane hrskava. Dodajte iseckani luk i posle par minuta dinstanja dodajte iseckani kelj. Kuvajte sve oko 20 minuta dok kelj ne omekša, uz povremeno mešanje. Na kraju dodajte so i biber prema ukusu i sirće. Sklonite tiganj sa vatre zatim tu smesu pomešajte sa pire krompirom, dodajte 2 umućena jaja, slatku pavlaku i izrendani sir.

Zagrejte rernu na 200C (400F).

Sad tu smesu stavite preko listova kelja kojima ste obložili tiganj. Na kraju stavite preko pirea preostale listove kelja. Preko njih stavite malecke komade putera. Pecite pitu u rerni 30-35 minuta.

Služite pite par minuta pošto je ispečena.

Continue Reading

Tikka Masala piletina na indijski način

Piletina na indijski način

Jedno od mojih omiljenih indijskih jela. Piletina u mirisnom i začinjenom kremastom sosu je idealna za ove januarske dane, taman da vas fino zagreje i da vas vrati u život posle duge praznične sezone.

Ja sam prvi put čula za ovo jelo u pesmi Little Miss Can’t Be Wrong, u nekoj koncertnoj verzji koju sam imala u jednoj staroj kompilaciji pesama, u originalu se ne pominje. Inače sjajna pesma iz 90-ih, to je bila poslednja decenija kada se pravila dobra muzika. I tada nisam ni znala da je u pitanju indijsko jelo, ali svejedno zvučalo mi je tako egzotično i prijatno, baš isti osećaj sam imala kada sam ga prvi put probala.

Kada smo kod indijske hrane, skoro smo bili u nekom indijskom restoranu, na putu, i super smo se proveli, atmosfera je bila pa skoro nadrealna. Hrana je bila odlična, mnogo bolja i raznovrsnija nego kod nas u gradu, i jeftinija. Ipak, veselom raspoloženju su doprineli muzički videi iz bolivudskih filmova koje su puštali na televizoru koji je bio tik pored nas. Bili smo potpuno paralisani gledajući eksploziju boja, raskošne kostime, neobične koreografije i specijalne efekate. Sve je bilo vrlo komično, tako da nismo prestajali da se smejemo. Jedino malo pokvarili utisak klipovi moderne muzike koji zvuče baš isto kao današnja popularna muzika u Americi, Srbiji ili bilo gde drugde. Loša muzika i neukus su definitivno zavladali svetom. Neobično je i to kako sve glavne glumice/pevačice imaju plave oči, i svetlog su tena, one tamnijeg su u pozadini. Onda pomislim kako se mi zlopatimo na suncu, leti na plaži, da bi izgledali tamnije, izgleda da svako voli ono što nema.

Apropo toga imam jednu pričicu iz Indije, u pitanju je porodica moje prijateljice. Njen vremešni otac rešio je da, pre nego što ode na onaj svet, po svaku cenu oženi svog sina, koji je razveden, zašao u četrdesete, pilot je ali nekako se ne snalazi najbolje sa ženama. I tražio on po sajtovima za upoznavanje sinu ženu, i konačno je našao, iz odgovarajuće kaste, doduše iz provincije je, a i zašla je u tridesetu, ali ono što je najvažnije – ima svetao ten.


Piletina Tikka Masala


Možda nije loše da se bolje upoznate sa začinima koji se stavljaju u ovo jelo, to možete da učinite ovde.

Sastojci:

1 kg pilećeg mesa sa karabataka, iseckanog na manje komade, veličine oko 3-4 cm

za marinadu:

1 kašičica soli

2 kašičice garam masale

1 kašičica kumina

1 kašičica kurkume

1/2 kašičice ljute mlevene paprike

3 čena belog luka, sitno iseckanog

1 kašika svežeg đumbira, sitno iseckanog ili izrendanog

250ml jogurta

za prženje: 2 kašike ulja

za sos:

2 kašike putera

1 luk, ili 2 ljutike (shallot), iseckanog

1 kašika svežeg đumbira, sitno iseckanog ili izrendanog

2 čena belog luka, sitno iseckanog

2 kašičice garam masale

1 kašičica kumina

1 kašičica kurkume

1 kašičica korijandera u prahu

1/2 kašičice ljute mlevene paprike

500ml pirea od paradajza

300ml slatke (neutralne) pavlake

2 kašičice šećera

1 kašičica soli

Crnog bibera prema ukusu

Za služenje: skuvani pirinač (najboje basmati), pogledajte ovde kako da ga dobro pripremite, i sveže lišće korijandera

Priprema:

Najpre napravite marinadu tako što ćete pomešati so, garam masalu, kumin, ljutu papriku, kurkumu sa iseckanim đumbirom, belim lukom i jogurtom. U to stavite iseckane komade piletine, dobro promešajte, pokrijte i stavite u frižider da odleži najmanje sat vremena, a može i da prenoći.

Izvadite meso i pržite ga najbolje u tučanom saču (Dutch oven), u ulju, na srednje jakoj temeraturi iz više tura, dok ne pobraoni, oko 3 minuta po strani. Meso ne treba da bude potpuno isprženo, kasnije će se još kuvati u sosu.

Kad ste ispržili meso ostavite ga sa strane i u istoj onoj šerpi u kojoj ste ga pržili spremite sos. Smanjite malo vatru, otopite puter a zatim dodajte iseckani crni luk i đumbir, pa garam masalu, kumin i korijander, kurkumu, i ljutu papriku, posle pola minuta prženja dodajte iseckani beli luk. Ubrzo sipajte paradajz pire. Gledajte da varjačom sastružete sve ono što se nahvatalo na dno suda. Kuvajte sos oko 10 minuta. Dodajte mu so i biber prema ukusu. Sklonite sos sa vatre i izblendajte ga ručnim blenderom, ali i ne morate. Vratite šerpu na vatru i dodajte joj pavlaku i šećer. Ako je sos gust dodajte mu malo vode. U to sad stavite pržene komade piletine i sve kuvajte oko 15 minuta na umerenoj vatri.

Služite piletinu u sosu zajedno sa pirinčem i iseckanim lišćem korijandera.

Continue Reading

Coq au Vin, čuveni francuski pileći gulaš

Ukoliko volite tradicionalnu francusku kuhinju onda ovo jelo morate da imate u svom repertoaru. Videćete, konzumiranje i pravljenje francuskog pilećeg gulaša je neverovatan gurmanski doživljaj. Zamislite samo koliko topline, divnih mirisa i ekspolozije ukusa može da vam donese jedno ovakvo jelo u hladne zimske dane.

Ovaj pileći gulaš je veoma sličan burgundskom goveđem gulašu, kojeg je, verujem, puno ljudi koji prate ovaj blog pravilo, isto se meso kuva u vinu, sastojci su skoro isti, osim što je meso različito, i umesto da se jelo peče u rerni, kuva se sve vreme na šporetu. Takođe, meso se stavlja u marinadu tj. vino, pa otuda dobija funky boju po površini.

Gledajte da za ovu priliku koristite neko kvalitetno crno vino, najbolje francusko, ja sam ga spremala sa bordoom, ili izaberiti neki bolji Pinot Noire. Ima smisla, jer je vino zvezda ovog jela.

Ja sam dugo mislila da se u ovom jelu kuva ceo petao u vinu, to je bukvalan prevod ovog jela, pa pošto nisam znala kako da nabavim petla, ja ga nisam ni spremala. Tek kad smo jednom kod prijatelja jeli ovo jelo, onda sam ukapirala da mogu da budem fleksibilnija oko odabira mesa. Iako možete da koristite sve delove pileta, najbolji izbor su bataci i karabataci. Tokom dugog kuvanja, meso baš odmekne, i počne da se odvaja od kostiju, bukvalno se topi u ustima, i sa divnim sosom od vina užitak je neprocenjiv.

Što se tiče malih lukova našla sam odličan način kako da se lako oljušte, pošto to ume da bude užasno naporno, a mnogo su lepi. Potopite ih u vrelu vodu na 2 minuta, a zatim natapkajte papirnatim ubrusom, i na kraju skinite ljusku. Imajte na umu da je to specijalna vrsta luka, ovde ga zovu pearl onion, i da nije isto što i arpadžik, sitni luk za sadnju, to sam nedavno saznala.

Što se tiče pečuraka, najbolje da koristite braon šampinjone, u ovakvim jelima su bolji od belih.

I da, jelo, pošto prenoći, je najukusnije. Dakle, sačuvajte nešto i za sutradan.


Coq au Vin, čuveni francuski pileći gulaš


Sastojci:

1 1/2kg pilećeg mesa (najbolje da izaberete batake i karabatake)

2 1/4 kašičice soli

1/4 kašičice bibera

520ml suvog crnog vina (najbolje da bude neko francusko kvalitetno vino)

2 lovorova lista

5-6 grančica timijana

120g slanine, iseckane na manje kocke

1 veći luk, iseckan

2 veće šargarepe, iseckane na kolutove

2 celerova stabla, iseckana

3 čena belog luka, sitno iseckana

1 kašika koncetrata paradajza

30g putera

250g sitnog luka (pearl onion)

300-400g pečuraka, očišćenih i krupno iseckanih

1/4 kašičica soli

1/4 kašičice bibera

Za služenje: pire krompir

Priprema:

Dan pre, ili 2 sata pre pripreme jela, stavite komade piletine u koje ste utrljali so i biber u marinadu od vina. Najbolje da koristite ziploc kesu za to. Marinadi dodajte lovorov list i timijan.

Pošto je meso odležalo u marinadi izvadite ga pola sta pre pečenja. Natapkajte ga papirnatim ubrusom.

U veću šerpu sa debelim dnom, najbolje da to bude tučani sač (Dutch oven), najpre ispržite iseckanu slaninu, na srednje jakoj vatri, i kad postane hrskava, izvadite je iz šerpe.

U šerpu stavite piletinu da se prži, u tri ture, nemojte da previše mesa stavljate, jer ono treba brzo da dobije braon boju i hrskavu koricu. Pecite komade mesa 3-5 minuta po strani.

Pošto ste meso ispržili u šerpu stavite iseckan luk da se izdinsta, zatim tome dodajte iseckanu šargarepu i stabljike celera. Posle 5-7 minuta dodajte iseckani beli luk i kašiku koncetrata od paradajza.

I posle jednog minuta sipajte u šerpu marinadu od vina i posle pola sata kuvanja dodajte komade mesa i slaninu. Smanjite vatru, poklopite šerpu i kuvajte sve oko 1 sat.

U tiganju zagrejte 2 kašike putera, tome dodajte mali luk, dinstajte ga oko 10 minuta, uz mešanje. Zatim dodajte iseckane pečurke i kuvajte sve dok ne ispari tečnost. Dodajte 1/4 kašičice soli i bibera.

Posle jednog sata kuvanja otvorite šerpu i kuvajte gulaš još oko pola sata. Tome dodajte izdinstani luk i pečurke. Dodajte još soli i bibera ukoliko je potrebno.

Služite jelo odmah, najbolje uz pire krompir.

Continue Reading

Ćuftice u kokosovom kremu sa karijem

Poslednjih par meseci sam nekoliko puta pravila ovo jelo, i uvek mu je nešto malo falilo da bude savršeno, međutim poslednji put sam bila veoma zadovoljna rezultatom, pa je red da podelim recept sa vama.

Ja obožavam ćufte, ali dugo mi je trebalo da naučim dobro da ih pravim. One često mogu da budu nekako suve, loše teksture i bez ukusa. Verovatno je razlog tome što ja izbegam svinjsko mleveno meso, koje ume da bude masnije što je dobro za sočnost ćuftica. Ako koristite samo juneće meso onda gledajte da ima oko 20% masti. Ćureće meso se takođe nije dobro pokazalo, ako ga već koristite gledajte da ćufte radije pržite nego pečete u rerni. Ta sočnost može da se dobije i uz pomoć luka, ali najbolje je da ga prethodno fino propržite u ulju. Ja sam ranije stavljala svež luk, što je umelo da proizvode ne tako lepo teksturu ćuftica. Važno je i da luk bude vrlo sitno iseckan. Luk utiče i na lep ukus, ali za to su ipak najzaslužnije začinske bilje, naročito timijan ili majčina dušica, pa i peršun. Ja volim da mu dodam i izrendani parmezan, ali sam ovde to izbegla.

Što se tiče sosa tu je glavna zvezda kokosov krem, koji je sličan kokosovom mleku, ali je gušći i masniji. On daje baš prijatan i topao miris i ukus, skoro da se istopite od miline kada ga probate. Ipak, taj sos traži nešto ljuto i kiselo, zato je lepa ljutina koja dolazi od karija, i kiselost se dobija od soka od limete, nije loša ni neka turšija kao prilog.

Ako ste ljubitelj ćufti onda pogledajte i ove recepte sa sa bloga:

Ako volite kokosovo mleko, evo par ideja kako da ga koristite:


Ćuftice u kokosovom kremu sa karijem


Sastojci za ćuftice:

1 kašika ulja

1 veći luk (ili najbolje 3 ljutike), vrlo sitno iseckan

3 čena belog luka, sitno iseckana

2 kašike iseckanog začinskog bilja (timijan, peršun, žalfija)

1/2kg mlevenog junećeg mesa

2 jajeta

1 šolja hlebnih mrvica

3/4 kašičice soli

1/4 kašičica mlevenog bibera

za sos:

1 kašika svetlog ulja od susama ili običnog ulja

1 manji luk (najbolje ljutika), vrlo sitno iseckan

1 kašika iseckanog svežeg đumbira, sitno iseckanog

2 kašičice karija

2 čena belog luka, sitno iseckanog

1 konzerva krema od kokosa (može i kokosovo mleko za ređi sos)

So i biber prema ukusu

Za služenje: skuvani pirinač, najbolje basmati, ovde pogledajte kako da ga pripremite, sok od limete, lišće korijandera ili bosiljka, ljute papričice

Priprema:

U manjoj šerpi zagrejte kašiku ulja i tome dodajte iseckani luk da se dugo dinsta na umerenoj vatri. Dodajte na kraju iseckani beli luk, i posle jednog minuta sklonite šerpu sa vatre.

Kad se luk u šerpi ohladi dodajte iseckane začine, mleveno meso, jaja, i hlebne mrvice, so i biber, i sve rukama dobro promešajte. Ukoliko je smesa retka dodajte joj još hlebnih mrvica. Stavite smesu u frižider na nekih pola sata da se stegne.

Za to vreme zagrejte rernu na 215C (420F). Pripremite plitki pleh, obložite ga papirom za pečenje.

Izvadite smesu sa mesom i rukama ih oblikujte u loptice veličine oraha.

Pecite ćufte oko 15 minuta.

U međuvremenu pripremite sos i skuvajte pirinač. U manjoj šerpi na ulju prodinstajte iseckani crni luk, tome dodajte iseckani sveži đumbir i kari, i posle par minuta dodajte iseckani beli luk. Zatim dodajte krem od kokosa ili mleko. Zagrejte sos do ključanja i onda smanjite temperaturu, nemojte dugo da ga kuvate. Dodajte soli i bibera prema ukusu. Kada su ćufte ispečene stavite ih u sos, neka se u njemu kuvaju par minuta.

Služite odmah jelo uz skuvani pirinač, limetin sok, lišće od korijandera ili bosiljka i iseckane ljute papričice.


Continue Reading